Kupujem novine samo subotom. Teško se riješiti loših navika, ali poticaja ne nedostaje. Na skoro dvije stranice jučerašnjeg Magazina, novinarka Jutarnjeg lista piše o velikom problemu hrvatskog visokoškolskog obrazovanja.

Objašnjava nam kako ni nadležno ministarstvo, ni agencija, ni statistički zavod, ni računarski centar nemaju točan podatak o ukupnom broju studenata u Hrvatskoj. Sva sreća da se autonomija sveučilišta ne financira iz glavarina, odnosno temeljem broja upisanih studenata.

No postoji svjetlo na kraju tunela. Novinarka nas na kraju članka informira o novoj, objedinjenoj bazi podataka koju uz pomoć europskog novca počinje razvijati Agencija za znanost i visoko obrazovanje.

Možda se sjećate kako su baze podataka trebale riješiti državne probleme u zdravstvu i socijali.

Ovaj me članak asocirao na sastanak koji sam prije par godina imao u Agenciji za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih. Zanimala me suradnja na EU projektima razvoja medijske i informacijske pismenosti i digitalnih kompetencija u strukovnim školama.

Sastanak nije dobro počeo. Na moju uvodnu tvrdnju kako PISA rezultati pokazuju nisku razinu jezičnih i prirodoslovnih kompetencija hrvatskih učenika, tadašnja zamjenica ravnatelja se osjetila uvrijeđena i odbrusila mi kako nam PISA rezultati nisu uopće tako loši.

Pokušao sam objasniti kako razvojni projekti započinju uočavanjem i analizom problema i zamolio agencijske analize kojima bih potkrijepio potrebe razvoja. Ovu molbu je valjda doživjela kao dodatnu provokaciju, budući da se ispostavilo da takve analize u agenciji nemaju.

Sastanak je na obostrano zadovoljstvo vrlo brzo završen. Sudeći po mrežnim stranicama agencije, ništa se ni danas promijenilo nije i dalo bi se zaključiti da problema u strukovnom obrazovanju u stvari i nema.

No što kada ta ista agencija krajem godine raspiše natječaj Europskog socijalnog fonda pod nazivom: Promocija kvalitete strukovnog obrazovanja kroz podršku strukovnim školama u razvoju i uvođenju inovativnih rješenja te modernih i novih tehnologija – faza I?

Kako bi se natjecali za dodjelu sredstava iz natječaja vrijednog 30 milijuna kuna, morat ćete u prvom pitanju standardiziranog obrasca za prijavu projekata naznačiti problem koji projekt želi riješiti te uvrstiti relevantne statističke podatke koji ga ilustriraju.

Prije godinu dana usvojen je Program razvoja strukovnog obrazovanja, ali u njemu nećete pronaći tražene informacije. U analizi stanja možete saznati kako je u 299 strukovnih škola upisano oko 140.000 učenika ili 71% od ukupnog broja srednjoškolaca.

Po završetku jednog od 279 nastavnih programa, 78% učenika položi maturu, a 61% ih nastavi s visokoškolskim obrazovanjem. 58% nezaposlenih su osobe sa završenim strukovnim obrazovanjem. I to bi od analize stanja bilo više manje to.

Međutim, nisu se provodile sustavne sveobuhvatne analize koje bi istražile povezanost obrazovanja i potreba tržišta rada kroz višegodišnje razdoblje.

U analizi programa razvoja strukovnog obrazovanja, kojim je omogućeno skidanje suspenzije s 85 milijuna eura iz Europskih socijalnih fondova za unapređenje strukovnog obrazovanja, piše kako sustavne analize u stvari ne postoje.

I zato ćemo u Telecentru, kako bi elaborirali problem relevantnim statističkim podacima, za potrebe natječaja provesti vlastito istraživanje i tako pokušati odgovoriti na prvo pitanje iz obrasca prijave na natječaj.

Baš nam je dobro!